U okviru eTwinning projekta obilježen je Dan ružičastih majica, odnosno dan posvećen borbi protiv vršnjačkog nasilja. U projektu su sudjelovali učenici 1. LT i 1. G razreda Srednje škole Zlatar pod vodstvom nastavnica Jasne Polanović i Ane Hudi. Tako su u srijedu, 28. veljače, zlatarske srednjoškolke Jana Gorički, Lorena Ivanović i Lana Runjak razgovarale s građanima, posjetile institucije i trgovine u gradu Zlataru, a s gradonačelnicom Jasenkom Auguštan-Pentek raspravljale su o tome što bi se još moglo napraviti da se nasilje smanji te kako gradska uprava u tome može pomoći. Partneri iz SŠ Bedekovčina, Strojarske i prometne škole u Varaždinu te iz škola u Turskoj i Španjolskoj također su sličnim akcijama obilježili ovaj dan.
Učenici koji su sudjelovali u projektu nadaju se da će škole i svijet u budućnosti postojati bez ikakvog nasilja, a o problematici nasilja u gradu Zlataru progovara i gradonačelnica Jasenka Auguštan-Pentek: – Meni je kao gradonačelnici jako važno da kažemo stop nasilju i da budemo sredina koja nije podložna nasilju. Međutim, nasilje se, kao i u cijeloj Hrvatskoj, nažalost dešava i u našem gradu.
Grad Zlatar – mjesto sigurno za žene?
Ističe da je upravo zbog toga 11. travnja prošle godine zlatarsko Gradsko vijeće među prvima u županiji donijelo rezoluciju, smjernice i odluku o proglašenju grada Zlatara sigurnim mjestom za žene kako bi se spriječilo nasilje, ne samo nad ženama, nego i nad drugim ranjivim skupinama, a zatim su se takve smjernice počele donositi na županijskom razini, kao i u drugim općinama i gradovima.
– Time smo se obavezali raditi na uvođenju javnih politika kojima se jamči sigurnost žena. S druge strane, izričito se kažnjava svaki oblik rodno uvjetovanog nasilja i pri tome se osigurava potpuna i ravnopravna uključenost žena u taj proces. Zatim da se osigura izravan i neprekidan pristup specijaliziranim uslugama potpore za žrtve rodno uvjetovanog nasilja uključujući nasilje u obitelji i seksualno nasilje. – pojašnjavala gradonačelnica.
Brža reakcija nadležnih službi
Auguštan-Pentek smatra da treba osigurati i bržu reakciju nadležnih službi te bez diskriminacije evidentirati i obrađivati slučajeve rodno uvjetovanog nasilja, kao i predvidjeti mjere za djelotvornu hitnu zaštitu žrtava i njihove djece: – Potrebno je osigurati osposobljavanje o rodnoj osjetljivosti za policiju, javna tijela i osoblje specijaliziranih pravnih centara uključujući skloništa za žene koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Najveći je prioritet da takvo osposobljavanje prođu i osobe koje pružaju prvu pomoć. Treba prikupljati administrativne podatke o nasilju koje vrše partneri u intimnim vezama te o rodnom uvjetovanju u ubojstvima žena i djevojčica kako bi se doprinijelo sprečavanju i suzbijanju femicida, kao i primjenjivati politiku nulte tolerancije na seksističko oglašavanje na javnim mjestima i prijelazima jer se time promiču štetni rodni stereotipi.
Izvješće o nasilju Grad dobiva samo jednom godišnje
Na upit o tome što Grad konkretno može napraviti u suzbijanju nasilja i podizanju svijesti o njegovim posljedicama kaže da je velik problem što Grad zapravo nije uopće informiran o konkretnim slučajevima nasilja jer ne postoji povezanost sa službama koje obavještavaju o takvim situacijama, a kada se takva situacija i dogodi, gradska je uprava zadnja koja je obaviještena o tome. Od nadležnih službi dobivaju izvješće samo jednom godišnje tako da jedino što mogu jest raditi na prevenciji i educiranju javnosti.
– Mi više možemo raditi na prevenciji, edukaciji i organiziranju tribina nego konkretno u nekim situacijama baš kad se nasilje dogodi. Organizirat ćemo obrazovne programe, osposobljavanje, prezentacije u školama te predložiti dopunu kurikulu o odnosima i seksualnosti. Povećavat ćemo od rane dobe osviještenost o posljedicama rodno uvjetovanog uznemiravanja i nasilja, a obavezali smo se pratiti situaciju i odmah primijeniti sankcije u slučaju trgovanja ljudi i praksi štetnih za žene i djevojčice. Cilj je i informirati žrtve o tome gdje i kako pristupiti službama za potporu. – ističe gradonačelnica.
Postavljanje kamera ne može nadomjestiti prevenciju
Smatra da bi postavljanje kamera po Zlataru moglo pomoći u zaštiti javnih mjesta od nekih nasilnih radnji koje su na takvim mjestima moguće jer je već bilo nekoliko situacija kada ni policija nije mogla ući u trag počiniteljima, no unatoč svemu, ističe da najveća edukacija kreće od kuće: – Rad je ustanova na edukaciji o prevenciji nasilja sigurno nešto što je najpotrebnije, ne kada se nasilje dogodi, već treba educirati, organizirati da do toga ne dođe. Svakako da najveća edukacija ide od kuće. Obrazovne ustanove mogu usmjeriti. Međutim, prema nekakvim viđenim situacijama najviše nasilnika dolazi, nažalost, iz obitelji koje možda nisu sređene. U svakom slučaju, obrazovne su ustanove te koje mogu izgraditi i educirati.
I mi, gradonačelnici, moramo trpjeti uvrede!
Za kraj otkriva susreće li se i ona s nekim oblikom nasilja kao javna osoba: – Ja, kao gradonačelnica, a vjerujem i dosta drugih ljudi, najviše nasilja doživljavam preko društvenih mreža. Mi, gradonačelnici, kao javne osobe možda moramo trpjeti neke uvrede koje nisu potrebne, a ljudi se skrivaju iza svojih profila. Mislim da se to najčešće dešava i kod vas u tinejdžerskoj dobi: da se neki vaši vršnjaci skrivaju iza profila i znaju napisati nešto ružno o nekome. Mislim da treba više govoriti o nasilju na društvenim mrežama i o tome kako mladi doživljavaju društvene mreže jer svi mi prikazujemo sliku onoga što radimo. U stvari je svako od nas osjetljiv i svakog drugačije pogađa to što o nekome pročita.
– Hrvatska bi trebala svakako poraditi na tome da se na društvenim mrežama stave neka pravila i da se oni koji ružno pišu na neki način sankcioniraju. Trebalo bi u zakonskim okvirima na to staviti veći fokus. – zaključuje gradonačelnica Auguštan-Pentek.
– RAZGOVARALE: Jana Gorički, 1. G, Lorena Ivanović, 1. LT i Lana Runjak, 1. LT, FOTO NA NASLOVNICI: zlatar.hr
