Danas Hollywood smatramo jednom od najvećih filmskih industrija na svijetu. Promatrajući ga kronološki, vidljive su etape razvoja od kojih svaka ima svoja karakteristična obilježja. Razdoblja značajnog zlatnog doba Hollywooda 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća, vrijeme Drugog svjetskog rata te drugo zlatno doba u 60-ima i 70-ima prethodila su i stvarala temelje današnjici ovog industrijskog pogona kulture.
Filmovi koji se lako “gutaju”
Suvremeno holivudsko stvaralaštvo obilježeno je takozvanim blockbuster filmovima – prema definiciji Hrvatskog jezičnog portala, filmovima koji zbog svoje popularnosti postižu dobar financijski uspjeh. Avatar, Avengers, Titanic ili Star Wars samo su neki od primjera ove kategorije filmova. Moderni Hollywood otkrio je svojevrsnu formulu stila. Stila koji je, s jedne strane, zanimljiv publici, a s druge strane, koja je ujedno i posljedica ove prve, donosi veliki profit.
Ipak, jeste li ikad naišli na filmove za koje vam se čini da ste ih već gledali? Neizbježno je primijetiti da se Hollywood, u današnjem svijetu koji teži liberalnom, konzervativno drži svoga stila. Analizirajući bilo koji žanr, tematika kojom se filmovi bave slična je, a radnja predvidljiva i stvarana po istoj shemi bez odstupanja. Filmovi se lako “gutaju”, a na nas djeluju ostavljajući nam osjećaj zadovoljstva i opuštenosti. No, može li se ovaj jednostavan način postizanja sreće smatrati pozitivnim?
Sve je servirano, naš je zadatak samo konzumacija
Standardizacija Hollywooda pretvorila je film u konzumeristički proizvod. Osim što gledanost utječe na financijski dobitak, znatno utječe i na razmišljanje društva i individualca, no ne nužno u pozitivnom smislu. Znajući što očekujemo, film nam predstavlja vrstu “lagane zabave” – sve je servirano, naš je zadatak samo konzumacija. Ovaj proces znatno pasivizira individualca. Zbog manjka neočekivanog i iznenađujućeg sadržaja, nakon pogledanog filma možemo zadovoljno nastaviti sa svojim poslom, a recenzija možda neće biti opširnija od “dobar”. Novi holivudski film ne očekuje kritički način razmišljanja pojedinca, posljedično od društva stvarajući pasivnu masu u kojoj je se taj pojedinac gubi.
Usprkos tome, treba biti svjestan da ovakav slijed događaja nije apsolutan, da nas A ne mora nužno dovesti do B. Pojedinac je unatoč jakom vanjskom društvenom utjecaju misaono slobodno biće. Iako holivudski film to od nas ne traži, postoji mogućnost kritičkog osvrta kojim će se razviti svijest o društvu u kojem živimo. Ujedno, time će se i istaknuti individualnost pojedinaca. Upravo je ta nedefiniranost tijeka društvenih zbivanja ono što čini svijet različitim od fikcije. Na kraju krajeva, o filmu kao umjetnosti može se reći mnogo više nego što je to “Hollywood”.
– FOTOKOLAŽ: digitalna redakcija
